Baština Murtera
Murter je otok, ali njegova povijest nikada nije završavala na njegovoj obali. Murterini su stoljećima odlazili na Modrave, Kornate i druge otoke. Obrađivali su masline, čuvali stoku, ribarili, gradili suhozide i plovili. Zato murterska baština nije skup pojedinačnih spomenika. Ona je mreža odnosa između čovjeka, mora i kamena.
Brod koji je držao obitelj na okupu.
Kornatska gajeta morala je biti dovoljno čvrsta za otvoreno more, dovoljno plitka za uvale i dovoljno velika da ponese gotovo sve što je otočkom gospodarstvu bilo potrebno. U njoj su putovali ljudi, alat, hrana, masline, drvo i životinje. Nije nastala da bi izgledala lijepo. Lijepa je upravo zato što je savršeno odgovorila na život koji ju je stvorio.
Kamen kao rukopis krajolika.
Na Kornatima zid nije dekoracija. On govori gdje završava posjed, kamo ide stoka, gdje se obrađivala zemlja i koliko je rada trebalo da se od kamena napravi prostor za život. Stotine kilometara suhozida danas izgledaju kao dio prirode. Ali gotovo svaki kamen ondje je netko jednom podignuo rukama.
Stablo koje je prelazilo more.
Murterski maslinici nisu samo na Murteru. Generacije otočana obrađivale su velike posjede na Modravama i Kornatima, prelazeći more kako bi došle do svoje zemlje. Ulje je bilo hrana, svjetlost, roba i sigurnost. I jedan od najvrjednijih sadržaja antičke amfore. Zato maslina prirodno pripada priči Amphorariuma.
Grad ispod današnjeg mjesta.
Na Gradini se nalaze ostaci antičkog Colentuma. Kuće, cisterne, keramika, mozaici i tragovi obale svjedoče o naselju koje je prije gotovo dvije tisuće godina bilo povezano s velikim mediteranskim prometnim i trgovačkim svijetom. Colentum nije odvojena epizoda prošlosti. On je jedan od najstarijih slojeva priče koju Murter još uvijek živi.
Povijest ne završava na obali.
Murtersko more bilo je put, radno mjesto i izvor života — ali i mjesto brodoloma. Ispod površine ostali su tragovi različitih razdoblja plovidbe. Amfore, keramika i olupine danas omogućuju da povijest otoka čitamo i ondje gdje nema arhiva ni kamenih zidova. Na morskom dnu.
Brdo koje čuva drugu vrstu povijesti.
Raduč je najviši vrh otoka Murtera. Ispod njegova kamena krije se vojni kompleks s oko 310 metara tunela, topničkim položajima i drugim građevinama iz 20. stoljeća. Amphorarium tu priču ne prenosi u vitrinu. Putem Murterskog Mementa vodi posjetitelja ravno u tunele — a zatim ga poziva da ih potraži na samom otoku.
Kad cijelo mjesto postane pozornica.
Murterske Bake nisu običan karneval. To je tradicija stvaranja, prerušavanja, satire i zajedničkog humora u kojoj maske ne dolaze iz trgovine — nego iz mašte i ruku mještana. Baština ponekad živi u kamenu. A ponekad se smije, pleše i prolazi ulicama.
More i kopno kao jedan dom.
Krajem 19. stoljeća Murterini su postali vlasnici velikog dijela Kornata. Generacije su nakon toga živjele između Murtera, Kornata i Modrava, stvarajući kulturni krajolik u kojem su more i kopno bili dio istoga doma.
Kultura prije turizma.
Kulturni život Murtera nije počeo s turizmom. Pučka čitaonica osnovana je još 1866. godine i postala je jedno od središta društvenog i kulturnog života mjesta.
Murter glumi više od sto godina.
Pozornica je još jedno mjesto na kojem Murter čuva svoj govor i svoje priče.
Organizirani kazališni amaterizam u Murteru započeo je 1922. godine. Generacije mještana od tada su na pozornicu donosile svakodnevicu mjesta, njegov humor, sukobe, običaje i izvorni murterski govor.
Jedan od simbola te tradicije je komedija „Na rivi“ Ive Šikića Balare, prvi put postavljena 1975. i izvedena čak 45 puta. Obnovljena je povodom stote obljetnice murterskog dramskog amaterizma, a nova postava osvojila je i nacionalnu nagradu za njegovanje kulturne baštine.
Na Murteru se baština ne čuva samo u kamenu. Ponekad izađe na pozornicu i progovori po murtersku.
Od sedam jedara do cijelog pokreta.
U Murteru je 1998. započela suvremena priča Latinskog idra. Od nekoliko brodova sposobnih za prvu regatu izrastao je pokret koji je pomogao vratiti tradicionalna plovila i latinsko jedro na Jadran.
Park i širi akvatorij nisu isto.
Nacionalni park Kornati obuhvaća 89 otoka, otočića i hridi te približno 238 kilometara obale. Širi murterski akvatorij još je razvedeniji — svijet otoka, plićina, prolaza i brakova koji se stoljećima učio iskustvom.